Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
БългарскиZa ovo izdanje još nema vlastitih slika; prikazane su slike kovanice.
CC 590 2025
Numizmatičko pismo
KS/BU
Numizmatičko pismo
Vatikan · Obljetnica 2025
Naklada–
Datum izdanja12. ožu 2026.
PakiranjeNumizmatičko pismo
Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako
Cijena kompleta (2 kovanica)67,90 €
Povod izdavanja
Prigodna kovanica posvećena je obljetnici 2025. Motiv prikazuje otvaranje Svetih vrata u Petersdomu te latinski natpis „IVBILAEUM” i godinu „2025”.
Motiv
Motiv kovanice prikazuje otvaranje Svetih vrata u bazilici svetog Petra. Na desnoj su strani okomito ispisani latinski natpis „IVBILAEUM” i godina „2025”. Na donjem rubu središnjeg dijela kovanice lučni natpis „CITTA’ DEL VATICANO” označava državu izdavanja. Oznaka Rimske kovnice u obliku slova „R” prikazana je na vratima. Dolje lijevo nalazi se ime „D. LONGO” autorice dizajna kovanice Daniele Longo.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Jubilej, koji se naziva i Svetom godinom, posebna je slavljenička godina Rimokatoličke Crkve. Pojam potječe od biblijske predodžbe o godini otpusta, u kojoj su se trebali oprostiti dugovi, urediti imovinski odnosi i okončati ovisnosti. U katoličkoj tradiciji jubilej prije svega označava obraćenje, pomirenje, hodočašće i zadobivanje oprosta. On se prema crkvenom nauku odnosi na vremenite posljedice već oproštenih grijeha i povezan je s određenim vjerskim uvjetima.
Prva Sveta godina koju je proglasio papa Bonifatius VIII. održana je 1300. godine. Razmaci između jubileja poslije su više puta mijenjani. Od novoga vijeka redovite Svete godine u pravilu se održavaju svakih 25 godina; osim njih, pape mogu proglasiti izvanredne jubileje posvećene posebnim temama.
Među središnjim znakovima Svete godine Sveta su vrata. Ona su obično zatvorena i otvaraju se samo tijekom jubileja. Takva se vrata nalaze pri četirima papinskim bazilikama u Rimu: Petersdom, Lateranbasilika, Santa Maria Maggiore i Sankt Paul vor den Mauern. Njihov prolazak dio je jubilarnoga hodočašća i u kršćanskom tumačenju simbolizira ulazak u obnovljeni život. Otvaranje vrata Petersdom od strane pape označava početak Svete godine.
Jubilej 2025. održava se pod geslom „Hodočasnici nade“. Započeo je 24. prosinca 2024. i obuhvaća bogoslužja, hodočašća i susrete različitih crkvenih skupina u Rimu. Istodobno se slavi diljem svijeta u mjesnim Crkvama.
Za Vatikan je izbor ovoga povoda bio razumljiv jer je Sveta godina usko povezana s Rimom, papinskom službom i papinskim bazilikama. Izdanje kovanice bilježi crkveni događaj koji se održava u većim vremenskim razmacima i koji mnoge hodočasnike dovodi u Rim.
Prva Sveta godina koju je proglasio papa Bonifatius VIII. održana je 1300. godine. Razmaci između jubileja poslije su više puta mijenjani. Od novoga vijeka redovite Svete godine u pravilu se održavaju svakih 25 godina; osim njih, pape mogu proglasiti izvanredne jubileje posvećene posebnim temama.
Među središnjim znakovima Svete godine Sveta su vrata. Ona su obično zatvorena i otvaraju se samo tijekom jubileja. Takva se vrata nalaze pri četirima papinskim bazilikama u Rimu: Petersdom, Lateranbasilika, Santa Maria Maggiore i Sankt Paul vor den Mauern. Njihov prolazak dio je jubilarnoga hodočašća i u kršćanskom tumačenju simbolizira ulazak u obnovljeni život. Otvaranje vrata Petersdom od strane pape označava početak Svete godine.
Jubilej 2025. održava se pod geslom „Hodočasnici nade“. Započeo je 24. prosinca 2024. i obuhvaća bogoslužja, hodočašća i susrete različitih crkvenih skupina u Rimu. Istodobno se slavi diljem svijeta u mjesnim Crkvama.
Za Vatikan je izbor ovoga povoda bio razumljiv jer je Sveta godina usko povezana s Rimom, papinskom službom i papinskim bazilikama. Izdanje kovanice bilježi crkveni događaj koji se održava u većim vremenskim razmacima i koji mnoge hodočasnike dovodi u Rim.