Hrvatska · Pula Arena (Serija: hrvatski gradovi)

Datum izdanja24. lis 2025.

Ukupna naklada200.000

Maksimum EU-a200.000

Izdanja3

Rubni natpisO LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO

NatpisHRVATSKA / 2025 / GRAD PULA-ARENA

DizajnerDuje Botteri

KovnicaCroatian Mint, Svetonedeljska cesta 2, 10 431 Sveta Nedelja

Povod izdavanja

Prigodna kovanica iz serije „Hrvatski gradovi“ posvećena je gradu Puli i njegovoj Areni. Motiv prikazuje pulski amfiteatar iz perspektive Jadranskog mora prikazanog ispod njega, a desno crkvu sv. Antuna izgrađenu 1930-ih. Tu su i natpisi „HRVATSKA“ i „GRAD PULA-ARENA“.

Motiv

Središnji motiv je Amfiteatar u Puli, jedan od najpoznatijih antičkih spomenika Republike Hrvatske. Motiv je prikazan iz perspektive Jadrana, koji je prikazan ispod njega, kako bi se naglasio izrazito mediteranski karakter Hrvatske. Desno od Amfiteatra nalazi se prikaz crkve sv. Antuna, sagrađene 1930-ih godina, koja je dio gradske panorame.

Uz unutarnji prsten kovanice iskovani su naziv države izdavateljice „HRVATSKA“ (Hrvatska), godina izdavanja „2025“ i natpis „GRAD PULA-ARENA“ (grad Pula-Arena).

Nacionalnu stranu kovanice oblikovao je kipar Duje Botteri.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Pula se nalazi na južnom vrhu poluotoka Istre. U rimsko doba grad se zvao Pola i imao je status kolonije. Položaj u zaštićenoj uvali pogodovao je razvoju grada kao lučkog i trgovačkog središta. Današnji izgled grada čuva tragove više povijesnih razdoblja: uz rimske građevine nalaze se svjedočanstva mletačke vlasti, razdoblja u kojem je Pula bila austro-ugarska ratna luka te talijanske i jugoslavenske prošlosti.

Arena je svoj monumentalni izgled dobila u 1. stoljeću po. Kr. Izgrađena je od regionalnog vapnenca i, kao što je bilo uobičajeno za rimske amfiteatre, nalazila se izvan tadašnje gradske jezgre. Ovalni objekt služio je za gladijatorske borbe, borbe sa životinjama i druge javne priredbe. Gledalište je okruživalo borilište, a u podzemnim prostorijama mogli su biti smješteni ljudi, životinje i oprema za priredbe. Za građevinu su karakteristični uglavnom očuvani vanjski zid s nizovima lukova postavljenima jedan iznad drugoga i četiri tornjasta prigradnja.

Nakon kraja rimske antike građevina je izgubila svoju izvornu funkciju. Dijelovi kamenog materijala upotrijebljeni su u druge svrhe, no vanjska je ovojnica ostala očuvana u neuobičajeno velikom opsegu. Danas Arena služi kao mjesto održavanja priredbi na otvorenom. Posebno je povezana s filmskim festivalom u Puli, koji se održava od 1950-ih godina, ali se koristi i za koncerte, operne izvedbe i druga kulturna događanja.

Odabir motiva objašnjava se uskom povezanošću građevine s poviješću i vizualnim identitetom grada. Istodobno upućuje na rimsku prošlost Istre i pripadnost Hrvatske jadranskom i sredozemnom kulturnom prostoru. Unutar serije kovanica posvećene hrvatskim gradovima Arena je stoga prikladna kao lako prepoznatljiva znamenitost Pule. Suživot antičke i novije arhitekture u gradskoj panorami također čini vidljivima povijesne slojeve iz kojih se razvila današnja Pula.