Malta · Mdina, serija: malteški gradovi s gradskim zidinama

Datum izdanja15. svi 2025.

Ukupna naklada147.000

Maksimum EU-a152.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto

NatpisMDINA / NGB / MALTA / 2025

DizajnerNoel Galea Bason

KovnicaKoninklijke Nederlandse Munt, Utrecht

Povod izdavanja

Prigodna kovanica posvećena je gradu Mdina i pripada seriji „Malteški gradovi opasani zidinama“, koji su dio malteške i europske kulturne baštine. Na motivu je prikazana Mdina s katedralom koja se uzdiže te natpisom „MDINA“; osim toga, vidljivi su inicijali „NGB“ autora dizajna kovanice Noela Galea Basona.

Motiv

Ova je kovanica dio serije „Malteški gradovi s gradskim zidinama“, koji su sastavni dio malteške i europske kulturne baštine. Slijedi nakon kovanice izdane 2024. godine, na kojoj je prikazana „Iċ-Ċittadella“, citadela Goza.

Na motivu kovanice prikazan je grad Mdina s katedralom koja se uzdiže iznad njega. Iznad nje, s lijeve strane, nalazi se natpis „MDINA“. Gore desno vidljivi su inicijali autora dizajna kovanice „NGB“ (Noel Galea Bason). Na donjem rubu nalazi se naziv države izdavateljice „MALTA“, a ispod njega godina izdavanja „2025“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Mdina se nalazi na visoravni u unutrašnjosti Malte. Njezin povišeni položaj omogućavao je nadzor nad velikim dijelovima otoka i olakšavao obranu. Naseljeno područje seže u antičko doba. U rimsko doba pripadalo je gradu Melite, koji se prostirao i na dijelove današnjeg Rabata. Tijekom arapske vlasti naseljeno je područje smanjeno i dodatno utvrđeno. Naziv Mdina potječe od arapske riječi za „grad“.

U srednjem vijeku Mdina je bila političko i upravno središte Malte. Ovdje su živjeli brojni pripadnici malteškog plemstva. Nakon dolaska Reda svetog Ivana 1530. godine političko se središte najprije premjestilo u Birgu, a poslije u Vallettu. Mdina je ipak zadržala svoje crkvene i društvene funkcije. Zbog svojeg mirnog starog grada, u kojem gotovo da nema prometa, mjesto se danas naziva i „Tihi grad“.

Gradsku panoramu obilježavaju obrambeni zidovi, bastioni, uske ulice i palače. Mnoge građevine svjedoče o različitim razdobljima vlasti i gradnje na Malti. Nakon potresa 1693. godine dijelovi grada su obnovljeni. Pritom je Mdina sve više dobivala barokni izgled koji je i danas prepoznatljiv unutar starije utvrde. I glavna gradska vrata nastala su tijekom kasnije preobrazbe pod vlašću Reda svetog Ivana.

Katedrala je posvećena apostolu Pavlu. Prema predaji zabilježenoj u Djelima apostolskim, Pavao je doživio brodolom kod Malte, a primio ga je rimski namjesnik Publius. Ta je pripovijest usko povezana s kršćanskom predajom otoka. Današnja katedrala izgrađena je nakon potresa prema planovima malteškog arhitekta Lorenza Gafàe.

Kao sačuvan utvrđeni grad u cjelini, Mdina prikazuje više slojeva malteške povijesti: antičko naseljavanje, arapski razvoj grada, srednjovjekovnu upravu i baroknu preobrazbu pod vlašću Reda svetog Ivana. Ta povezanost obrambene arhitekture i povijesne urbane strukture objašnjava izbor Mdine za motiv kovanice.