Slovenija · 250. obljetnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Datum izdanja18. pro 2024.

Ukupna naklada1.000.000

Maksimum EU-a1.000.000

Izdanja4

Rubni natpisSLOVENIJA •

NatpisNARODNA IN UNIVERZITETNA KNJIŽNICA / SLOVENIJA / 2024

DizajnerMojca Mlinar, Dominik Košak

KovnicaINCM, Lissabon, Portugal

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 250. obljetnicu postojanja Narodna in univerzitetna knjižnica. Motiv prikazuje lagano pritisnutu kvaku knjižnice s krilatim božanskim pastuhom Pegasusom, kojeg je arhitekt Jože Plečnik simbolično prikazao kao vodiča kroz svijet znanja. U polukrugu iznad nje stoji „NARODNA IN UNIVERZITETNA KNJIŽNICA“.

Motiv

Na kovanici je prikazana blago pritisnuta kvaka Nacionalne i sveučilišne knjižnice, s nadogradnjom na kojoj je prikazan krilati božanski pastuh Pegaz. Arhitekt Jože Plečnik simbolično prikazuje Pegaza kao vodiča posjetiteljima knjižnice kroz svijet znanja. Kvaka je prva dodirna točka s ustanovom koja nas poziva u svijet znanja i nadahnuća. U gornjem dijelu polukružno se proteže natpis „NARODNA IN UNIVERZITETNA KNJIŽNICA“. U donjem su dijelu navedeni država izdavanja „SLOVENIJA“ i godina izdavanja „2024“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Povijest knjižnice seže do 1774. godine. Nakon ukidanja isusovačkog reda, knjige iz nekadašnjeg isusovačkog kolegija činile su temelj licejske knjižnice u Ljubljani. Njezino osnivanje bilo je povezano s obrazovnim reformama pod vodstvom Maria Theresia, kojima su nastava i znanstvene zbirke postale snažnije organizirane pod državnim nadzorom. Od 1791. knjižnica je primala obvezne primjerke tiskovina objavljenih u Krain. Time se postupno razvila u središnje mjesto prikupljanja tiskane kulturne baštine zemlje.

Osnivanjem Sveučilišta u Ljubljani 1919. godine porasla je i znanstvena uloga knjižnice. Sada je u većoj mjeri služila sveučilišnom istraživanju i nastavi. Nakon nekoliko institucionalnih promjena, poslije Drugoga svjetskog rata dobila je svoj današnji položaj kao slovenska nacionalna i sveučilišna knjižnica. Njezine zadaće obuhvaćaju prikupljanje, obradu i očuvanje slovenskih publikacija te osiguravanje pristupa znanstvenoj literaturi.

Današnja zgrada knjižnice u Ljubljani izgrađena je prema nacrtima autora Jože Plečnik i otvorena 1941. godine. Plečnik, rođen 1872. i preminuo 1957., djelovao je, među ostalim, u Wien, Prag i Ljubljana. Njegova arhitektura povezuje klasične oblike, regionalne materijale i izraženu simboličku oblikovnost. U zgradi knjižnice put vodi iz razmjerno tamnih ulaznih prostora preko monumentalnog stubišta u svijetlu čitaonicu. Taj se slijed shvaća kao arhitektonska slika puta iz neznanja prema spoznaji.

Pegasus potječe iz grčke mitologije, a u europskoj se kulturi povezuje s muzama, pjesništvom i stvaralačkim nadahnućem. Njegova uporaba na zgradi knjižnice tako se nadovezuje na starije predodžbe o obrazovanju i duhovnom poticaju.

Obljetnica se odnosi na institucionalno podrijetlo iz 1774. godine. Izbor povoda tako povezuje povijest državne obrazovne i sabirne politike s današnjom ulogom knjižnice kao memorijske ustanove i znanstvene infrastrukture Slovenije.