Coincard

Upis „izrade slamnatih vrtova u Litvi” izvršen je 2023. godine. U Litvi se te tvorevine nazivaju *sodai*, što doslovno znači „vrtovi”. Ne radi se o pletenim košarama ili vijencima, nego o laganim prostornim visećim konstrukcijama. Za njihovu izradu suše se stabljike žitarica, režu na jednake dijelove i nitima povezuju u piramide, oktaedre i tijela sastavljena od njih. Osnovnu strukturu često upotpunjuju male figure, primjerice ptice. Slobodno obješene o strop, tvorevine se mogu okretati već pri slabom strujanju zraka.

Geometrijski se red tradicionalno shvaća kao umanjeni model uređenog svijeta. Pojedine razine i osi mogu izražavati predodžbe o odnosu između ljudi, predaka, prirode i kozmosa. Upotrijebljena žitna slama istodobno upućuje na poljoprivredu, žetvu i životni ciklus. Točan oblik i tumačenje ipak nisu svugdje isti, nego ovise o regiji, obitelji, prigodi i pojedinim izrađivačicama i izrađivačima.

Slamnati vrtovi izrađivali su se osobito za kućne svečanosti i prijelaze u životu. Mogli su visjeti iznad svadbenog stola ili kolijevke, a pripadali su i opremi za sezonske proslave. Izrada i uporaba tako su bile uključene u zajedničke običaje. Znanje se dugo prenosilo ponajprije unutar obitelji i mjesnih zajednica. Danas ga prenose i umjetnički obrtnici, kulturni centri, škole i radionice. Uz tradicionalne oblike nastaju nove kompozicije, a da se pritom ne napušta osnovna tehnika.

Popis UNESCO-a ne obuhvaća pojedinačne materijalne predmete, nego znanja, vještine i društvene prakse. Njegov upis stoga prije svega treba poduprijeti prenošenje tehnike izrade i njezinih kulturnih poveznica. Izdanje kovanice sljedeće godine učinilo je to međunarodno priznanje vidljivim u svakodnevnom platnom prometu te je u središte stavilo i dalje živu tradiciju, a ne pojedinačni povijesni predmet.