Andora · 30. obljetnica pristupanja Andorre UN-u

Pristupanje Andorre Ujedinjenim narodima 28. srpnja 1993. bilo je usko povezano s državnim preustrojem zemlje. Andorra je stoljećima bila organizirana kao kneževina s dva suverena. Čelnici države bili su i jesu biskup Urgella i francuski šef države. Mnoge su se političke strukture dugo temeljile na povijesnim običajnim pravima i naslijeđenim sporazumima, dok je sposobnost samostalnog djelovanja u vanjskoj politici bila samo ograničeno razvijena.

Godine 1993. stanovništvo je na referendumu prvi put prihvatilo pisani ustav. Njime je Andorra proglašena neovisnom, demokratskom i socijalnom pravnom državom te su utvrđeni parlamentarni poredak i zadaće dvojice suverena, parlamenta i vlade. Istodobno je jasno utvrđeno da državni suverenitet pripada andorskom narodu. Time je zemlja dobila ustavnopravni temelj za samostalno održavanje međunarodnih odnosa i pristupanje međunarodnim organizacijama.

Nakon preporuke Vijeća sigurnosti Opća skupština odlučila je primiti Andorru bez protivnog glasa. Kneževina je time postala 184. članica Ujedinjenih naroda. Na ceremoniji primitka upotrebljavao se i katalonski jezik. To je za Andorru imalo dodatnu važnost jer je katalonski jezik službeni jezik zemlje, dok se u međunarodnim organizacijama samo rijetko pojavljuje kao državni jezik.

Članstvo je Andori omogućilo sudjelovanje u radu Opće skupštine i organizacija Ujedinjenih naroda. To među ostalim obuhvaća pitanja međunarodnog prava, ljudskih prava, održivog razvoja i međunarodne suradnje. Za malu državu ta organizacija pruža i forum u kojem svaka članica u Općoj skupštini u načelu raspolaže jednim glasom.

Obljetnica je odabrana za izdanje kovanice jer pristupanje označava prijelaz Andorre u ustavnu državu s punim međunarodnim priznanjem i samostalnim nastupom u vanjskoj politici. Ono je stoga izravno povezano s političkim posljedicama ustavne reforme iz 1993. godine.