Luksemburg · 175. obljetnica Zastupničke komore i prvog ustava

Datum izdanja24. tra 2023.

Ukupna naklada133.500

Maksimum EU-a500.000

Izdanja5

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

Natpis1848 / Chambre des Députés / LUXEMBOURG / 2023

DizajnerChiara Principe

KovnicaMonnaie de Paris (unc) Koninklijke Nederlandse Munt, Utrecht (BU) Mincovna Kremnica, š.p., Kremnica / Slovakia (PP)

Povod izdavanja

Kovanica obilježava 175. obljetnicu postojanja luksemburškog Zastupničkog doma. Na motivu se lijevo nalazi portret velikog vojvode Henrija, a desno zgrada Zastupničkog doma. Iznad, odnosno desno od nje, navedena je godina „1848“ i natpis „Chambre des Députés“, a dolje u sredini „LUXEMBOURG“ i „2023“.

Motiv

Prikazan je portret velikog vojvode Henrija s lijeve strane, a zgrada Zastupničke komore s desne strane. Iznad zgrade, odnosno desno od nje, nalaze se godina „1848“ i natpis „Chambre des Députés“. U donjem središnjem dijelu stoje naziv države izdavanja „LUXEMBOURG“ te godina izdavanja „2023“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Nastanak Abgeordnetenkammer povezan je s političkim preustrojem Luxemburga u 19. stoljeću. Veliko Vojvodstvo osnovano je 1815. i isprva povezano personalnom unijom s Kraljevinom Nizozemskom. Nakon teritorijalne podjele 1839. preostali je Luxemburg 1841. dobio staleško predstavništvo. Europski revolucionarni pokret 1848. potom je doveo do liberalnijeg ustava i osnivanja izabrane ustanove Chambre des Députés. Ona je dobila šire ovlasti u području zakonodavstva, poreza i državnog proračuna.

Tadašnje narodno predstavništvo ipak se još temeljilo na ograničenom biračkom pravu, koje je osobito bilo vezano uz spol i imovinu. Tek je 1919. uvedeno opće biračko pravo za žene i muškarce. U današnjem parlamentarnom sustavu Komora donosi zakone, odobrava proračun i nadzire vladu. Sastoji se od 60 zastupnika, koji se biraju u četiri izborna okruga prema razmjernom izbornom sustavu.

Zgrada parlamenta nalazi se u povijesnom središtu grada Luxembourg, neposredno uz velikokneževsku palaču. Izgrađena je u 19. stoljeću posebno kao sjedište narodnog predstavništva i od 1860. koristi se za parlamentarni rad. Prostorna blizina Komore i palače istodobno čini vidljivim suživot dvaju ustavnih tijela.

Veliki vojvoda Henri luksemburški je šef države od 2000. godine. Njegove su ovlasti ograničene ustavom; politička odgovornost pripada vladi, koja za svoj rad odgovara parlamentu. Povezivanje njegova portreta sa sjedištem parlamenta time upućuje na državno uređenje Luxemburga kao parlamentarne monarhije.

Odabir ove teme objašnjava se ulogom 1848. godine kao ishodišta današnje parlamentarne institucije. Time se ne obilježava pojedinačna odluka, nego razvoj predstavničkog zakonodavstva i ustavnog sudjelovanja stanovništva tijekom dugog razdoblja.