Belgija · 60. obljetnica ljudskih prava

Datum izdanja12. lip 2008.

Ukupna naklada5.018.000

Maksimum EU-a5.000.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

Natpis2008 / UNIVERSAL DECLARATION OF HUMAN RIGHTS / BELGIE / BELGIQUE / BELGIEN

DizajnerLuc Luycx

KovnicaKoninklijke Munt van Belgie, Brussel

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 60. obljetnicu usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima. Motiv prikazuje pravokutnik s ugraviranim brojem 60, iz kojega se šire valovite linije koje ga djelomično obavijaju. Iznad se nalazi godina 2008, ispod natpis „Opća deklaracija o ljudskim pravima“, a uz donji rub polukružno su raspoređeni nazivi „BELGIE — BELGIQUE — BELGIEN“.

Motiv

Unutarnji dio kovanice prikazuje pravokutnik u koji je ugraviran broj 60. Iz pravokutnika izlaze valovite linije koje ga djelomično obavijaju. Iznad pravokutnika nalazi se godina 2008, a ispod natpis „UNIVERSAL DECLARATION OF HUMAN RIGHTS“. Uz donji rub unutarnjeg dijela kovanice polukružno su raspoređeni nazivi države izdavanja na tri nacionalna jezika — „BELGIE — BELGIQUE — BELGIEN“ —, a lijevo i desno od njih znak kovnice odnosno gravera.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Opća deklaracija o ljudskim pravima nastala je kao reakcija na iskustva Drugoga svjetskog rata, nacističku politiku progona i istrebljenja te masovno raseljavanje i obespravljivanje ljudi. Nakon osnivanja Ujedinjenih naroda 1945. godine trebalo je oblikovati zajedničko mjerilo za utvrđivanje prava koja pripadaju svakoj osobi neovisno o podrijetlu, državljanstvu, spolu, vjeri ili političkom uvjerenju.

Tekst je izradila Komisija Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Predsjedavala joj je Eleanor Roosevelt, udovica američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. U raspravama su sudjelovali predstavnici različitih država, pravnih tradicija i filozofskih smjerova. Opća skupština UN-a usvojila je Deklaraciju 10. prosinca 1948. u Parizu kao Rezoluciju 217 A (III). Od tadašnjih država članica koje su glasovale, 48 ih je glasovalo za; protivnih glasova nije bilo. Belgija je pripadala državama koje su dale potporu.

Deklaracija sadržava 30 članaka. U njoj se, među ostalim, navode pravo na život, slobodu i sigurnost, zabrana ropstva i mučenja, jednakost pred zakonom, sloboda mišljenja, vjeroispovijedi i okupljanja te prava na rad, obrazovanje i socijalnu sigurnost. Time povezuje građanska i politička prava s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Kao deklaracija, ona sama nije međunarodnopravni ugovor i u početku nije stvarala neposredno utužive obveze. Ipak, utjecala je na kasnije sporazume o ljudskim pravima, nacionalne ustave i rad međunarodnih organizacija. Među obvezujućim ugovorima Ujedinjenih naroda koji su iz nje proizašli nalaze se dva međunarodna pakta o ljudskim pravima usvojena 1966. godine, o građanskim i političkim pravima te o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Obljetnica je Belgiji pružila povod da podsjeti na ovu međunarodnu referentnu točku. Od 1950. godine 10. prosinca obilježava se kao Dan ljudskih prava. Izdavanje kovanice tako je bilo povezano s godinom spomena koja je bila zapažena diljem svijeta.