Francuska · Jacques Chirac, 20. obljetnica uvođenja gotovinskog eura

Datum izdanja25. sij 2022.

Ukupna naklada9.020.000

Maksimum EU-a9.000.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisRF / Jacques Chirac / 1932-2019 / 2022

DizajnerJoaquin Jimenez

KovnicaMonnaie de Paris, Pessac

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 90. obljetnicu rođenja bivšeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, koji je dužnost obnašao tijekom dva mandata i sudjelovao u uvođenju eura. Motiv prikazuje njegov profil okrenut prema budućnosti, okružen simbolom eura i francuskom zastavom u heraldičkim bojama s slovima „RF”. Njegovo ime te godina rođenja i godina smrti uklopljeni su u logotip eura.

Motiv

Jacques Chirac bio je predsjednik Francuske Republike tijekom dva mandata i jedan od važnih arhitekata europske kuće. Tako je bio predsjednik kada je euro uveden 2002. godine, a početkom ove godine obilježena je 20. obljetnica njegova uvođenja.

Na prikazu kovanice nalazi se profil Jacquesa Chiraca, koji svečano gleda u budućnost. Okružen je s nekoliko simbola koji prikazuju njegovo djelovanje: simbolom eura kao znakom njegova sudjelovanja u uvođenju eura i njegova europskog duha te francuskom zastavom u heraldičkim bojama, s буквama „RF“ kao naznakom njegova predsjedničkog mandata. Njegovo ime te godina rođenja i godina smrti uklopljeni su u logotip eura. Oznake kovnice i godina izdanja također su oblikovno uklopljene.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Jacques Chirac desetljećima je bio jedan od istaknutih predstavnika francuskog gaullizma. Od 1960-ih bio je zastupnik i obnašao je različite ministarske dužnosti. Dvaput je bio predsjednik vlade: najprije za vrijeme Valéry Giscard d’Estaing, a poslije tijekom prve takozvane kohabitacije za vrijeme François Mitterrand. Kod kohabitacije predsjednik države i parlamentarna većina pripadaju različitim političkim taborima. Od 1977. do 1995. Chirac je osim toga bio gradonačelnik Pariza. Godine 1976. osnovao je gaullističku stranku Rassemblement pour la République, preteču kasnije građansko-konzervativne stranke UMP.

Tijekom njegova predsjedničkog mandata Francuska se suočila s nekoliko pitanja svoje novije povijesti. Chirac je 1995. prvi put izričito priznao odgovornost francuskih vlasti za progon i deportaciju Židova tijekom njemačke okupacije. U vanjskoj politici Francuska se pod njegovim vodstvom 2003. usprotivila ratu u Iraku pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država. Njegov ponovni izbor 2002. održan je u neobičnoj političkoj situaciji: u drugom krugu sučelio se s krajnje desnim kandidatom Jean-Marie Le Pen, nakon što je socijalistički kandidat Lionel Jospin ispao.

Europska bilanca Chiraca nije bila bez proturječja. Tijekom njegova mandata poduzeti su ključni koraci prema zajedničkoj valuti: određivanje prvih država sudionica, uvođenje valute kao knjižnog novca i naposljetku izdavanje gotovine. Međutim, taj se razvoj temeljio na Ugovoru iz Maastrichta, a time i na odlukama donesenima još prije njegova predsjedničkog mandata. Francuska je potom zajedno s ostalim državama članicama sudjelovala u praktičnoj i institucionalnoj provedbi.

Prekretnica je bio francuski referendum 2005., na kojem je stanovništvo odbilo Ugovor o Ustavu za Europu, iako je Chirac zagovarao njegovo prihvaćanje. Kovanica stoga prije svega ističe onu europskopolitičku stranu njegova političkog nasljeđa koja se može povezati sa zajedničkom valutom. Istodobno slijedi francusku praksu prikazivanja bivših predsjednika države i republikanskih institucija na prigodnim kovanicama.