SOK BU

Veliki vojvoda Jean rođen je 1921. kao najstariji sin buduće velike vojvotkinje Charlotte i princa Felixa von Bourbon-Parma. Tijekom njemačke okupacije Luksemburga u Drugom svjetskom ratu velika vojvodska obitelj otišla je u egzil. Jean je 1942. stupio u britansku pukovniju Irish Guards, prošao časničku obuku te nakon savezničkog iskrcavanja u Normandiji sudjelovao u napredovanju kroz Zapadnu Europu. U rujnu 1944. vratio se sa savezničkim postrojbama u oslobođeni Luksemburg. To ratno iskustvo oblikovalo je njegov javni ugled i njegovu kasniju ulogu šefa države.

Već je 1961. Jean kao namjesnik preuzeo dužnosti svoje majke. Nakon njezine abdikacije 1964. postao je veliki vojvoda. Luksemburg je ustavna monarhija; političke odluke donose vlada i parlament, dok veliki vojvoda uglavnom obavlja državne i reprezentativne funkcije. Jeanova vladavina odvijala se u razdoblju dubokih promjena. Tradicionalna industrija čelika izgubila je na važnosti, dok se Luksemburg razvio u međunarodno financijsko središte i sjedište europskih institucija. Istodobno je zemlja sudjelovala u razvoju Europskih zajednica, a poslije i Europske unije.

Godine 2000. Jean je abdicirao u korist svojega najstarijeg sina Henrija. Time je slijedio primjer svoje majke, koja je također za života predala prijestolje sljedećoj generaciji. Jean je umro 2019. u dobi od 98 godina.

Okrugli rođendan pružio je Luksemburgu priliku da se prisjeti Jeanove biografije, njegova mandata i dinastičkog kontinuiteta Velikog Vojvodstva. Zajednički prikaz Jeana i Henrija pritom upućuje na prijelaz između dviju generacija kuće Nassau-Weilburg. Povezanost s glavnim gradom ujedno uspostavlja vezu između vladajuće obitelji i države čiji naziv označava i zemlju i njezin glavni grad.