Slovenija · 500. obljetnica rođenja Adama Bohoriča

Adam Bohorič bio je slovenski protestantski pedagog i jezikoslovac 16. stoljeća. Studirao je u Wittenbergu, središtu reformacije, a kasnije je vodio školu u Ljubljani. Ondje je sudjelovao u izgradnji protestantski oblikovanog obrazovnog sustava. Reformacija je na slovenskim govornim područjima poticala uporabu narodnog jezika u bogoslužju, nastavi i tiskanju. Time se pojavila potreba za jedinstvenim pravopisnim pravilima i nastavnim sredstvima.

Bohoričeva gramatika objavljena je 1584. u Wittenbergu pod latinskim naslovom „Arcticae horulae succisivae“. Smatra se prvom gramatikom slovenskog jezika. Činjenica da je napisana na latinskom odgovarala je tadašnjem jeziku znanosti i učinila je opis dostupnim i izvan slovenskoga govornog područja. Bohorič je morfologiju i druga jezična pravila uredio prema uzoru na suvremene latinske gramatike. Istodobno je djelo pomoglo uspostaviti slovenski kao jezik nastave i književnosti koji se može sustavno opisati.

Pravopis povezan s njegovim imenom koristio se u protestantskim tiskovinama i, uz izmjene, ostao u uporabi do 19. stoljeća. I cjeloviti slovenski prijevod Biblije Jurija Dalmatina, koji je također tiskan 1584. u Wittenbergu, služio se tom pravopisnom tradicijom. Takve su knjige pridonijele oblikovanju zajedničkoga slovenskog književnog jezika unatoč regionalnim narječjima. Bohoričev pravopis kasnije je zamijenila abeceda oblikovana prema uzoru na hrvatskog jezičnog reformatora Ljudevita Gaja.

Sjećanje na Bohoriča stoga se ne odnosi samo na biografiju pojedinog učenjaka. Ono upućuje na nastanak slovenske jezikoslovne znanosti, protestantsku kulturu knjige i ulogu tiskanih tekstova u razvoju zajedničkoga književnog jezika. Okrugla obljetnica pružila je Sloveniji povod da to razdoblje svoje jezične i obrazovne povijesti prikaže na optjecajnoj kovanici.