SOK PP

Sveučilište u Ljubljani nastalo je nakon završetka Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske. Područje današnje Slovenije 1918. godine postalo je dijelom novoutemeljene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Do tada su mnogi slovenski studenti morali odlaziti u gradove poput Beča, Graza ili Praga kako bi završili cjelokupni studij. Osnivanje sveučilišta sa slovenskim kao nastavnim i znanstvenim jezikom stoga je već dugo bilo cilj slovenskih političara i intelektualaca.

Prethodnici akademskog obrazovanja u Ljubljani postojali su već u ranijim stoljećima, među njima filozofski i teološki studiji na isusovačkom kolegiju te visokoškolske ustanove tijekom francuske uprave Ilirskim pokrajinama. Sveučilište s više fakulteta i samostalnim statusom osnovano je tek 1919. godine. Njegova osnivačka područja obuhvaćala su teologiju, pravo, filozofiju, tehniku i medicinu. Prvo predavanje održao je jezikoslovac Fran Ramovš 3. prosinca 1919.; bilo je posvećeno povijesnoj gramatici slovenskog jezika.

Novo visoko učilište bilo je usko povezano s izgradnjom znanosti na slovenskom jeziku. Za brojna stručna područja trebalo je razviti terminologiju na slovenskom jeziku te izraditi udžbenike i znanstvene publikacije. Istodobno je sveučilište obrazovalo stručnjake za upravu, škole, pravosuđe, medicinu i tehnička zanimanja. Time je postalo središnja ustanova kulturnog i državnog života u Sloveniji.

Tijekom 20. stoljeća Sveučilište je više puta preustrojeno i prošireno dodatnim fakultetima i akademijama. I nakon osnivanja drugih slovenskih visokih učilišta ostalo je najveće sveučilište u zemlji. Stota obljetnica stoga je bila prikladna kao državna prigoda za obilježavanje: podsjetila je ne samo na osnivanje obrazovne ustanove nego i na uspostavu slovenskog jezika kao jezika sveučilišne nastave i istraživanja. Izdanje kovanice time smješta obljetnicu u razvoj modernih slovenskih institucija nakon 1918. godine.