Finska · 100 godina finskog Ustava iz 1919. godine

Kovanica podsjeća na stotu obljetnicu postojanja republikanskog ustavnog poretka Finske. Nakon više od jednog stoljeća kao autonomno veliko vojvodstvo u Ruskom Carstvu, finski je parlament 6. prosinca 1917. proglasio državnu neovisnost. Politički poredak koji je uslijedio u početku je bio otvoren. Građanski rat 1918. zaoštrio je suprotnosti između političkih tabora; istodobno se raspravljalo o tome treba li Finska postati monarhija ili republika.

Parlament je 1918. izabrao njemačkog princa Friedrich Karl von Hessen za kralja. Međutim, nakon poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu odrekao se finskog prijestolja. Time je republikanski oblik države prevladao. Finski ustavni zakon iz 1919. stvorio je temelj za novu republiku i uredio položaj najviših državnih tijela. Povezao je parlamentarnu narodnu predstavničku vlast s predsjednikom koji je izvorno raspolagao razmjerno širokim ovlastima. Za prvog predsjednika države 1919. izabran je pravnik i političar Kaarlo Juho Ståhlberg, koji je prethodno sudjelovao u izradi republikanskog ustavnog poretka.

Podjela vlasti dodjeljuje državnu vlast različitim tijelima: parlament donosi zakone, predsjednik i vlada obavljaju zadaće izvršne vlasti, a neovisni sudovi provode sudbenu vlast. Istodobno ta područja nisu potpuno odvojena jedno od drugoga, nego su međusobno povezana ustavnim nadležnostima i mehanizmima kontrole.

Zakon iz 1919. desetljećima je ostao jedan od temelja finskog državnog uređenja. Godine 2000. stupio je na snagu novi, jedinstveni ustav, koji je zamijenio nekoliko prethodno odvojenih ustavnih zakona i ojačao parlamentarni smjer političkog sustava. Izdanje kovanice iz 2019. stoga se odnosilo na stotu obljetnicu republikanskog ustava i kontinuitet državne vlasti uređene vladavinom prava od 1919. godine.