Litva · Žemaitija (serija: litavske etnografske regije)

Datum izdanja10. ruj 2019.

Ukupna naklada500.000

Maksimum EU-a500.000

Izdanja2

Rubni natpisLAISVĖ ★ VIENYBĖ ★ GEROVĖ ★

NatpisPATRIA UNA / LIETUVA / ŽEMAITIJA / 2019

DizajnerRolandas Rimkūnas

KovnicaUAB Lietuvos monetų kalykla, Vilnius (Lithuania)

Povod izdavanja

Kovanica odaje počast Žemaitiji, etnografskoj regiji Litve. Motiv prikazuje grb Žemaitije s okrunjenim štitom i medvjedom koji stoji na stražnjim nogama i nosi ogrlicu od lanca, a od 16. stoljeća predstavlja heraldičku životinju regije. Kao držači štita prikazani su oklopljeni vojnik kao simbol hrabrosti, spremnosti na žrtvu i domoljublja te božica sa sidrom kao simbol nade; ispod njih stoji latinski geslo „PATRIA UNA” („jedna domovina”).

Motiv

Prikazan je medvjed koji stoji na stražnjim šapama i nosi ogrlicu s lancem, od 16. stoljeća grbena životinja Žemaitije. Medvjed se nalazi na štitu s krunom. Držači štita su vojnik u oklopu (kao simbol hrabrosti, spremnosti na žrtvu i domoljublja) i božica sa sidrom (kao simbol nade). Ispod štita može se pročitati latinski natpis „PATRIA UNA“ (jedna domovina). Grb je s gornje strane uokviren natpisom „LIETUVA“ (Litva), s donje strane natpisom „ŽEMAITIJA“ (Žemaitija), kao i godinom izdanja „2019“ i znakom litavske kovnice.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Žemaitija, na litavskom Žemaitija, nalazi se na sjeverozapadu Litve. Naziv se obično tumači kao „Donja zemlja”, odnosno „niža zemlja”, te se time suprotstavlja nazivu Aukštaitija, „Gornja zemlja”. Regija danas nije zasebna upravna jedinica. Njezino se razgraničenje temelji na povijesti, jeziku, običajima i regionalnom identitetu. Žemajtski se uglavnom svrstava u skupinu dijalekata litavskog jezika, ali pokazuje izrazite razlike u odnosu na litavski standardni jezik.

U srednjem vijeku Žemaitija je imala poseban položaj. Područje se nalazilo između posjeda Deutscher Orden u Pruskoj i Livländischer Orden na Baltiku. Njegova bi kontrola omogućila kopnenu vezu između tih dvaju područja Reda. Zbog toga je regija dugo bila predmet vojnih sukoba i diplomatskih sporazuma. Žemajtski su ustanci istodobno otežavali trajnu vlast Reda. Nakon sukoba s početka 15. stoljeća Žemaitija je ostala u sastavu Velike Kneževine Litve.

Kristijanizacija je ovdje započela kasnije nego u drugim dijelovima Litve. Početkom 15. stoljeća započelo je organizirano pokrštavanje, a 1417. osnovana je zasebna biskupija. Unutar Velike Kneževine, a poslije i Poljsko-litavske plemićke republike, Žemaitija je kao starješinstvo, odnosno vojvodstvo, imala posebne institucionalne tradicije. I nakon gubitka te političke samostalnosti regionalni je identitet očuvan.

Izdanje iz 2019. bilo je povezano s Godinom Žemaitije koju je proglasio litavski parlament. Povod je bio prvi poznati pisani spomen Žemajta 1219. godine, dakle prije 800 godina. Istodobno je kovanica otvorila litavski niz posvećen etnografskim regijama zemlje. Sljedećih su godina vlastite prigodne kovanice od 2 eura dobile i Aukštaitija, Dzūkija i Suvalkija. Time je izbor regionalnu raznolikost učinio temom državne kulture sjećanja.