Malta · Serija: Djeca sa solidarnošću, kulturna baština

Datum izdanja7. stu 2018.

Ukupna naklada320.000

Maksimum EU-a320.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto

NatpisMalta / 2018

DizajnerNicole Dimech

KovnicaMonnaie de Paris, Pessac

Povod izdavanja

Prigodna kovanica posvećena je malteškoj kulturnoj baštini. Motiv koji je osmislila učenica prikazuje pretpovijesne hramove kao najstarije samostojeće građevine na svijetu, crkvenu kupolu sa zvonikom, tipičnu za malteške gradove i sela, te tradicionalni malteški čamac s malteškom zastavom.

Motiv

Motiv kovanice osmislila je učenica, a prikazuje različite tipične elemente malteške kulturne baštine. Upućuje na prapovijesne hramove kao najstarije samostojeće građevine na svijetu, prikazuje crkvenu kupolu i zvonik kao tipične građevine malteških gradova i sela te tradicionalni malteški čamac s malteškom zastavom. Naziv države izdavanja „Malta” nalazi se na vrhu unutarnjeg dijela kovanice, a godina izdavanja „2018” na dnu.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Malta posjeduje nekoliko megalitskih hramskih kompleksa izgrađenih između 4. i 3. tisućljeća pr. Kr. Među njima su Ġgantija na Gozu te Ħaġar Qim, Mnajdra, Tarxien, Ta’ Ħaġrat i Skorba na glavnom otoku. Nastali su mnogo prije egipatskih piramida. Njihovi su graditelji upotrebljavali velike blokove vapnenca i stvarali komplekse s više, često polukružnih prostorija. Pisani svjedoci o tom društvu nisu sačuvani, no oltari, životinjske kosti i figurice upućuju na kultne obrede. Nekoliko tih kompleksa danas pripada UNESCO-ovoj svjetskoj baštini.

Izrazita crkvena arhitektura Malte povezana je s dugom poviješću katolicizma na otocima. Osobito pod vlašću Johanniterorden, koji je vladao Maltom od 1530. do 1798., proširili su se barokni oblici. Mnoge su župne crkve, međutim, današnji izgled dobile tek u 19. ili početkom 20. stoljeća. Crkve ne određuju samo izgled naselja, nego su i središte lokalnih „Festi“. Te svetkovine zaštitnika povezuju bogoslužja s procesijama, glazbom, vatrometom te ukrašavanjem ulica i zgrada.

Pomorstvo oblikuje Maltu zbog njezina položaja između Sicilije i Sjeverne Afrike. Otoci su stoljećima služili kao lučko, trgovačko i vojno uporište. Mali domaći čamci upotrebljavali su se za ribolov, prijevoz robe i promet između otoka. Pomorska tradicija tako istodobno upućuje na svakodnevne oblike privređivanja i na kontakte Malte s različitim kulturnim prostorima Sredozemlja.

Izdanje je bilo dio višegodišnjeg malteškog programa kovanica u sklopu kojega su djeca i mladi oblikovali motive na društvene teme. Povod stoga nije bila obljetnica pojedinačnog događaja. Umjesto toga, tema kulturne baštine trebala se obraditi iz perspektive mladih. Povezivanje različitih vremenskih slojeva – prapovijesti, religijom obilježene lokalne kulture i pomorskog načina života – pritom objedinjuje središnja područja preko kojih Malta posreduje svoj povijesni identitet.