Belgija · 50 godina europskog satelita ESRO 2B (Iris 2)

Datum izdanja17. ruj 2018.

Ukupna naklada257.500

Maksimum EU-a260.000

Izdanja4

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisESRO-2B / 1968 / 2018 / IRIS / BE

DizajnerLuc Luycx

KovnicaKoninklijke Nederlandse Munt, Utrecht

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 50. obljetnicu lansiranja istraživačkog satelita ESRO 2B, prvog uspješnog satelita Europske organizacije za svemirska istraživanja. Motiv prikazuje ESRO 2B, koji je u svibnju 1968. postavljen u Zemljinu orbitu i kasnije dobio ime „IRIS“ (International Radiation Investigation Satellite). Njegova je zadaća bila promatranje Sunčeva zračenja, kozmičkog zračenja i Zemljinih radijacijskih pojaseva.

Motiv

Motiv kovanice prikazuje istraživački satelit ESRO 2B, prvi uspješni satelit Europske organizacije za svemirska istraživanja, koji je u svibnju 1968. postavljen u orbitu oko planeta Zemlje. Zadatak satelita ESRO 2B, kasnije nazvanog i „IRIS“ (International Radiation Investigation Satellite), bio je promatranje Sunčevih zraka, kozmičkog zračenja i Zemljinih radijacijskih pojaseva.

Na donjem rubu nalaze se oznaka Kraljevske nizozemske kovnice u Utrechtu (Merkurov štap), belgijska oznaka majstora kovnice, grb općine Herzele, kod države BE te inicijali dizajnera kovanice Luc Luycx, LL.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Europska organizacija za svemirska istraživanja ESRO nastala je 1960-ih godina, kada je nekoliko zapadnoeuropskih država udružilo svoja znanstvena i financijska sredstva za svemirska istraživanja. Pojedine europske zemlje tada se teško mogu natjecati s velikim svemirskim programima Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. ESRO se stoga usredotočila na znanstveno istraživanje svemira, dok je odvojena organizacija ELDO radila na europskim raketama-nosačima. Belgija je pripadala državama članicama ESRO-a.

ESRO 2B bio je dio ranog programa znanstvenih malih satelita. Njegov prethodnik ESRO 2A izgubljen je pri neuspješnom lansiranju. Uspjeh druge izvedbe stoga je pokazao da tada još mlada organizacija može ostvariti zajednički satelitski projekt. Satelit nije lansiran europskom raketom, nego američkom raketom-nosačem Scout iz baze Vandenberg u Californiji. To ujedno pokazuje da je europski svemirski program u to vrijeme pri lansiranjima još uvelike ovisio o suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Istraživani fenomeni zračenja tada su bili mlado područje istraživanja. Zemljini pojasevi zračenja dokazani su tek početkom svemirskog doba. Mjerenja energičnih čestica i zračenja koje potječe od Sunca pomogla su boljem razumijevanju međudjelovanja između Sunca, Zemljina magnetskog polja i svemira u blizini Zemlje. Takve spoznaje nisu bile važne samo za temeljna istraživanja, nego i za zaštitu svemirskih letjelica, mjernih instrumenata i kasnijih misija s ljudskom posadom.

ESRO je 1975. zajedno s ELDO-om uključena u novoutemeljenu Europsku svemirsku agenciju ESA. Današnja ESA time je institucionalno nastavila tradiciju te rane suradnje. Pedeseta obljetnica Belgiji je pružila povod za podsjećanje na njezino sudjelovanje u počecima koordiniranog europskog svemirskog programa. Tema povezuje belgijsku znanstvenu politiku s razvojem zajedničkih europskih istraživačkih struktura.