Italija · 50 godina Rimskih ugovora

Pod nazivom „Rimski ugovori” podrazumijevaju se dva odvojena sporazuma: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Stranke ugovora bile su Belgija, Bundesrepublik Deutschland, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Oba ugovora stupila su na snagu 1. siječnja 1958.

Sporazumi su bili dio politike zapadnoeuropske integracije nakon Drugoga svjetskog rata. Već su prije toga iste države Europskom zajednicom za ugljen i čelik ključne industrijske grane podvrgnule zajedničkom nadzoru. Međutim, opsežniji projekti, među njima Europska obrambena zajednica, nisu uspjeli. Nakon toga težište se premjestilo na gospodarsku suradnju.

EEZ je trebala postupno stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo ukidanje carina među državama članicama, zajedničku vanjsku carinu te slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Ugovor je osim toga predviđao zajednička područja politike, osobito u poljoprivredi i trgovini. Euratom je trebao promicati suradnju u miroljubivoj uporabi nuklearne energije, istraživanju i opskrbi te zaštiti zdravlja. Obje su zajednice dobile vlastita tijela; Parlamentarna skupština i Sud koristili su se zajednički za obje zajednice. Iz tog se institucionalnog poretka kroz više izmjena ugovora i proširenja razvila današnja Europska unija.

Potpisivanje je održano u dvorani Horacija i Kurijacija u palači Palazzo dei Conservatori na Kapitolu. To je mjesto nove zajednice svjesno povezivalo s Rimom kao povijesnom i politički važnom europskom referentnom točkom. Trg i okolne građevine u današnjem obliku rezultat su planova koje je izradio Michelangelo.

Za obljetnicu su se države europodručja prvi put odlučile za zajedničko izdanje prigodne kovanice od 2 eura. Prije toga nacionalne prigodne kovanice obrađivale su različite teme. Jedinstveni osnovni motiv upućivao je na zajedničko ugovorno podrijetlo, dok su jezik i naziv države bili prilagođeni pojedinoj državi. Time su postali vidljivi i zajednički povod i državna nadležnost za izdavanje kovanice.