CC 299 2018
Coincard
KS/BU
Coincard
Slovačka · 25. obljetnica Republike Slovačke
Naklada4.000
Prodajna cijena7,70 €
Datum izdanja3. sij 2018.
PakiranjeCoincard
Rubni natpisSLOVENSKÁ REPUBLIKA + ★ + lipov list + ★
Tržišna cijena12,00 €
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 25. obljetnicu osnutka Slovačke Republike 1. siječnja 1993. Motiv prikazuje stilizirani portal iznad zemljovida Slovačke i simbola eura okruženog zvijezdama Europske unije te time simbolizira pristupanje Europskoj uniji i europodručju. Lijevo je prikazan slovački grb, a prikaz upotpunjuju natpis „SLOVENSKÁ REPUBLIKA” te godine 1993. i 2018.
Motiv
Motiv simbolizira pristupanje Slovačke Europskoj uniji i europodručju. Prikazan je stilizirani portal koji nadvisuje kartu Slovačke i simbol eura okružen zvijezdama Europske unije; neke su zvijezde zaklonjene kartom. Na lijevoj strani motiva prikazan je grb Slovačke. U donjem lijevom dijelu polukružno je ispisan naziv države izdavateljice: „SLOVENSKÁ REPUBLIKA“. Datum osnutka Slovačke Republike, 1.1.1993., te godina izdanja kovanice, 2018., navedeni su jedan ispod drugoga ispod desnog dijela karte. Između karte i datuma, između dviju oznaka kovnice, vidljivi su oznaka „MK“ kovnice Kremnica (Mincovňa Kremnica) te stilizirani inicijali „PK“ autora kovanice Pavel Károly. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Nastanak današnje Slovačke povezan je s raspadom Čehoslovačke. Ta je država osnovana 1918. nakon raspada Austro-Ugarske. Od 1969. formalno je postojala kao federacija sastavljena od jedne češke i jedne slovačke republike. Nakon kraja komunističke vladavine kao posljedice Baršunaste revolucije 1989. pojavila su se različita shvaćanja političkog i gospodarskog uređenja zajedničke države.
Nakon izbora 1992. predsjednici vlada obiju republika, Václav Klaus i Vladimír Mečiar, pregovarali su o njihovu budućem odnosu. Novi federalni poredak nije uspostavljen. Umjesto toga politička vodstva dogovorila su podjelu. Čehoslovački savezni parlament za to je stvorio pravne pretpostavke; referendum o raspadu nije održan. Iz Češke i Slovačke Federativne Republike proizašle su dvije samostalne države nasljednice: Češka Republika i Slovačka Republika. Razdvajanje, koje se često naziva „baršunastim razvodom“, proteklo je bez vojnog sukoba.
Slovačka je već prije državne samostalnosti imala vlastite republičke institucije. Slovački ustav donesen je 1992. U sljedećim godinama nova je država morala dalje oblikovati svoj vanjskopolitički položaj, gospodarski poredak i državne vlasti. Istodobno se sve više usmjeravala prema europskim i transatlantskim strukturama.
Slovačka je 2004. pristupila i NATO-u i Europskoj uniji. Godine 2009. uvela je euro kao gotov novac i zakonsko sredstvo plaćanja. Tako je između državnog osamostaljenja i ulaska u zajedničko valutno područje proteklo samo 16 godina. Veza između države, Europske unije i eura prikazana na kovanici stoga upućuje na vanjskopolitički razvoj od 1990-ih. Četvrt stoljeća bilo je povod da se taj slijed samostalne državnosti i europske integracije prikaže zajedno.
Nakon izbora 1992. predsjednici vlada obiju republika, Václav Klaus i Vladimír Mečiar, pregovarali su o njihovu budućem odnosu. Novi federalni poredak nije uspostavljen. Umjesto toga politička vodstva dogovorila su podjelu. Čehoslovački savezni parlament za to je stvorio pravne pretpostavke; referendum o raspadu nije održan. Iz Češke i Slovačke Federativne Republike proizašle su dvije samostalne države nasljednice: Češka Republika i Slovačka Republika. Razdvajanje, koje se često naziva „baršunastim razvodom“, proteklo je bez vojnog sukoba.
Slovačka je već prije državne samostalnosti imala vlastite republičke institucije. Slovački ustav donesen je 1992. U sljedećim godinama nova je država morala dalje oblikovati svoj vanjskopolitički položaj, gospodarski poredak i državne vlasti. Istodobno se sve više usmjeravala prema europskim i transatlantskim strukturama.
Slovačka je 2004. pristupila i NATO-u i Europskoj uniji. Godine 2009. uvela je euro kao gotov novac i zakonsko sredstvo plaćanja. Tako je između državnog osamostaljenja i ulaska u zajedničko valutno područje proteklo samo 16 godina. Veza između države, Europske unije i eura prikazana na kovanici stoga upućuje na vanjskopolitički razvoj od 1990-ih. Četvrt stoljeća bilo je povod da se taj slijed samostalne državnosti i europske integracije prikaže zajedno.


