Njemačka · Porajnje-Falačka, Porta Nigra u Trieru

Trier je u rimsko doba nastao kao Augusta Treverorum na području keltskog plemena Treverer. Grad se razvio u upravno i trgovačko središte. U kasnoj antici jedno je vrijeme bio rezidencija rimskih careva i političko središte zapadnog dijela Carstva. Iz tog razdoblja, osim gradskih vrata, potječu između ostaloga Kaiserthermen, Barbarathermen, Amphitheater i Konstantinbasilika.

Vrata su podignuta potkraj 2. stoljeća od velikih klesanaca pješčenjaka. Kamenje je bilo naslagano bez morta i izvorno povezano željeznim spojnicama. Dva prolaza, višekatne kule i unutarnje dvorište služili su nadzoru prometa. Vjerojatno je građevina djelomično ostala nedovršena. Današnji naziv potječe iz srednjeg vijeka i odnosi se na tamnu boju pješčenjaka; rimski naziv nije sačuvan.

Očuvanje građevine povezano je s njezinom prenamjenom. U 11. stoljeću u njoj se nastanio pustinjak Simeon, podrijetlom iz istočnog Sredozemlja. Nakon njegove smrti vrata su pretvorena u dvojnu crkvu posvećenu svetom Simeonu. Tom su prilikom, između ostaloga, izgrađene apside, stubišta i drugi crkveni elementi. Po Napoleonovu nalogu ti su dodaci početkom 19. stoljeća uglavnom uklonjeni kako bi se obnovio rimski izgled. Tragovi srednjovjekovne uporabe ipak su vidljivi.

Od 1986. vrata zajedno s drugim rimskim spomenicima Trier, Domom i Liebfrauenkirche pripadaju UNESCO-ovoj svjetskoj baštini. Time upućuju i na rimsku prošlost današnje savezne zemlje Rheinland-Pfalz i na kasniji odnos prema antičkoj građevinskoj baštini.

Njemačka serija saveznih zemalja od 2006. godine svake je godine predstavljala jednu saveznu zemlju putem odabrane građevine. Redoslijed se načelno ravnao prema redovitom rotirajućem predsjedanju u Bundesrat. Za Rheinland-Pfalz kao motiv se nametnula rimska građevina iz Triera jer u neposredno prepoznatljivom svjedočanstvu graditeljstva objedinjuje dugu naseljenu i upravnu povijest savezne zemlje.