Latvija · Predsjedanje Vijećem EU-a

Ispravljena izdanja odnose se na estonsku prigodnu kovanicu od 2 eura povodom 150. obljetnice rođenja Miine Härme. Skladateljica, orguljašica, zborovođa i glazbena pedagoginja rođena je 1864., a umrla 1941. Bila je među prvim estonskim ženama s profesionalnim glazbenim obrazovanjem. Stekla ga je na konzervatoriju u Sankt Peterburgu jer u Estoniji, koja je tada pripadala Ruskom Carstvu, nije postojala usporediva mogućnost obrazovanja.

Härmino stvaralaštvo usko je povezano s estonskom zborskom kulturom. Pisala je prije svega zborska djela i pjesme, među kojima su i uglazbljeni tekstovi na estonskom jeziku. Osim toga, vodila je zborove, nastupala kao orguljašica i podučavala glazbu. Velik dio života djelovala je u Tartuu. Jedna škola u tom gradu, u kojoj je predavala, danas nosi njezino ime.

Zborsko pjevanje u Estoniji nije imalo samo glazbenu, nego i društvenu funkciju. Od 19. stoljeća na pjevačkim festivalima okupljali su se zborovi iz različitih krajeva zemlje. Upotreba estonskog jezika i njegovanje zajedničkih pjesama za vrijeme ruske vladavine jačali su kulturnu samosvijest estonskoga stanovništva. Ta se tradicija nastavila i nakon državne neovisnosti. Na nju su se oslanjale i mirne masovne demonstracije kasnih 1980-ih godina, koje se nazivaju „Pjevajuća revolucija”.

Izdanje kovanice iz 2014. podsjetilo je na 150. obljetnicu Härmina rođenja. Njezin izbor stoga se objašnjava i obljetnicom i njezinom povezanošću s kulturnim oblikom koji je u estonskoj povijesti usko povezan s jezikom i nacionalnim identitetom. Motiv kovanice prikazuje njezin portret i time izravno upućuje na odlikovanu glazbenicu.