Numizmatičko pismo

Platon je živio u 5. i 4. stoljeću pr. Kr. u Athen. Potjecao je iz imućne obitelji i pripadao krugu Sokratesa, čiji su razgovori i sudski proces oblikovali njegovo mišljenje. Nakon Sokratove smrti Platon je filozofska pitanja uglavnom obrađivao u dijalozima. U njima je, među ostalim, razmatrao spoznaju, pravednost, državno uređenje, odgoj, etiku i odnos između osjetilno opažljivog svijeta i nepromjenjivih ideja.

Oko 387. pr. Kr. Platon je pred vratima Athen osnovao filozofsku nastavnu zajednicu. Nalazila se u gaju povezanom s mitskim junakom Akademosom. Od njegova imena potječe naziv „akademija”. Ta ustanova nije bila sveučilište u današnjem smislu: nije bilo ni suvremenih studijskih programa ni državno uređenih diploma. Umjesto toga, bila je zajednica učitelja i učenika u kojoj su se vodile filozofske rasprave te provodila matematička, astronomska i prirodoznanstvena istraživanja.

Među najpoznatijim osobama iz kruga akademije bio je Aristoteles, koji je ondje proveo približno dvadeset godina prije nego što je kasnije osnovao vlastitu školu. Nakon Platonove smrti akademiju su nastavili voditi različiti predstojnici škole. Njezino se filozofsko usmjerenje više puta mijenjalo; u pojedinim su razdobljima u prvom planu bila skeptična stajališta, a kasnije su se platonisti ponovno snažnije nadovezali na Platonova metafizička učenja. Naziv ustanove time je trajno postao opći naziv za ustanove znanosti, umjetnosti i učenog zajedničkog rada.

Odabir ove obljetnice stoga ne upućuje samo na Platonovu osobu nego i na organizirani oblik zajedničkog istraživanja i poučavanja čiji pojam živi sve do danas. Za Grčku je obljetnica ujedno bila povod da se na optjecajnoj kovanici tematiziraju antička filozofija i njezin utjecaj na europske obrazovne i znanstvene tradicije.