Finska · 50 godina članstva u UN-u

Ujedinjeni narodi nastali su na kraju Drugoga svjetskog rata kao nasljednik Lige naroda. Njihova Povelja potpisana je 26. lipnja 1945. u San Franciscu, a stupila je na snagu 24. listopada iste godine. Među zadaćama utvrđenima Poveljom nalaze se očuvanje međunarodnog mira, mirno rješavanje sukoba, promicanje ljudskih prava te međunarodna suradnja u socijalnim, gospodarskim i humanitarnim pitanjima.

Prijem Finske odvijao se u pozadini početka Hladnog rata. Nakon ratova sa Sovjetskim Savezom i Pariškog mirovnog ugovora iz 1947. zemlja je morala iznova odrediti svoj vanjskopolitički položaj između Istoka i Zapada. Njezin prijem u UN odgađali su sporovi velikih sila oko primanja novih članica. Finska je naposljetku 14. prosinca 1955. primljena zajedno s još petnaest država. Taj takozvani paketni sporazum okončao je višegodišnju blokadu u Vijeću sigurnosti.

Članstvo je Finskoj pružilo okvir u kojem je svoju politiku vojne nesvrstanosti mogla povezati s aktivnom multilateralnom suradnjom. Već 1956. finski su vojnici sudjelovali u prvim oružanim mirovnim snagama UN-a, koje su nakon Sueske krize bile raspoređene na Bliskom istoku. Očuvanje mira, posredovanje i međunarodno rješavanje sukoba nakon toga postali su stalna područja finske politike u UN-u. I kasniji finski predsjednik Martti Ahtisaari godinama je radio po nalogu Ujedinjenih naroda, među ostalim u vezi s prijelazom Namibije prema neovisnosti.

Izdanje kovanice tako je povezalo svjetsku obljetnicu osnutka s prekretnicom u vlastitoj poslijeratnoj povijesti Finske. Natpis na rubu istodobno upućuje na dva službena jezika zemlje: „YK“ je finska kratica za *Yhdistyneet kansakunnat*, a „FN“ švedska za *Förenta nationerna*. Time se međunarodna organizacija označava iz perspektive obiju finskih jezičnih tradicija.